• Пет. апр 19th, 2024

Moja planeta - magazin za aktivni život

Moja planeta 13 (10.2011.)

DOWNLOAD tango_red_go_next_116002

Sadržaj:

Tema broja: Carol Masheter vs. Seven Summits
Planinarenje: Valjevske planine, Slemen, Vrelo, Homolje, Vlaška Planina, Trem
Visokogorstvo: zimsko penjanje Jaloveca
Orijentiring: sport za svakoga
Outdoor: Bird watching
Biciklizam: Sakule, Salcano kup
Market: pantalone
Ishrana: Sirova hrana


02 – 03
    Novinarnica / reč urednika

Nova izdanja časopisa „Moja planeta” od sada će moći da se čitaju i putem internet portala www.novinarnica.net. Saradnjom sa portalom Novinarnica, na kome se nalazi sva dnevna štampa, kao i razni nedeljnici, časopisi iz Srbije i regiona, želeli smo da unapredimo odnos prema našim čitaocima i da im omogućimo da čitaju naše novine bilo kad i bilo gde, tako što će putem kratke procedure, otvaranja naloga biti u mogućnosti ne samo da čitaju, već i da čuvaju i prave sopstvenu arhivu interesantnih tekstova na internet stranici Novinarnice. Novinarnica predstavlja prodaju ili besplatno čitanje novina u elektronskom formatu, u zavisnosti od vrste izdanja, ne gubeći na originalnosti, zadržavajući isti izgled, kao i sadržaj.

04 – 05     Gorski kotar, HR – planinarski domovi

Planinarski dom Hahlić (1.097 mnv) lokacija: Nalazi se na južnoj padini Obruča, na malom zaravanku između Dnića i Ćunine glave. opis objekta: Zidana prizemnica s potkrovljem. Ima 40 ležaja. Od doma se pruža lijep vidik na Riječki zaljev, otoke, Grobinštinu i Učku. Dom je okružen lijepom šumom smreke i planinske bukve. Opskrbljen je pićem i jelom po dogovoru. Domom upravlja PD „Obruč”, Jelenje. kako doći: Najbliža asfaltna cesta je u Podkilavcu, šumskim cestama može se iz Klane preko Gumanačke, Trstenika i Suhog prići na 1 h do kuće. Iz Podkilavca do kuće vodi slab kolnik za terenska vozila. kontakt: Vedran Stipić: +385 91 72 61 938; PD „Obruč”: +385 51 297 016; e-mail: pd-obruc@ri.t-com.hr www.pdobruc.hr …

06 – 07     Pisma čitalaca

Svaka čast za novu rubriku o lekovitim biljkama! Otkako sam u penziji, obnovio sam interesovanje za šetnje, planinarenja i istraživanje prirode. Od prošle godine, moj osmogodišnji unuk i ja počeli smo da prepoznajemo i skupljamo lekovite biljke. Prilično smo uspešni jer koristimo mali ilustrovani priručnik. Tekst o sremušu, koji smo pročitali u „Našoj planeti” stigao je u pravi čas i podsetio nas na ovu fantastičnu biljku. Nismo časili časa, spakovali smo se i šmugnuli na planinu. Ovaj put smo izabrali Frušku goru, kako bismo iskoristili priliku da posetimo fruškogorske manastire i naberemo zeleniš. Sremuša smo pronašli u izobilju! Dok čekamo nove tekstove, pijemo čaj od koprive i sladimo se pekmezom od šipaka koje smo brali jesenas…
08 – 15Moja planeta     Ljudi: Carol Masheter – planina ne broji godine
Većina iskusnih planinara obrukali bi se pred ovom gospođom. Naime, Carol Masheter osvojila je „Seven Summits”, ali takođe je postigla i mnogo više od toga… Amerikanka Carol Masheter na pragu je 66. godine života. Mogli ste da je sretnete ukoliko ste imali petlju da se oprobate na bilo kojem najvišem vrhu sedam kontinenata. Njen pravi podvig, međutim, nije samo uspon na ove zahtevne vrhove. Naime, Carol je počela da planinari sa 50 godina i ona je najstarija osoba koja je osvojila „Seven Summits”. U međuvremenu je napisala knjigu o usponu na Everest i postala motivacioni govornik. Magazin „Moja planeta” imao je čast da dobije ekskluzivni intervju sa Carol Masheter.

16 – 19www.pdpobeda.rs     Orijentiring: Sport za svakog

Orijentiring je sport gde takmičar(ka) treba uz pomoć karte i kompasa da za najkraće moguće vreme pronađe na terenu određeni broj kontrolnih tačaka (kontrola) i to onim redosledom kako je nacrtano na karti. Dakle, za razliku od atletskog krosa gde se trčanje u prirodi izvodi na obeleženoj stazi određene dužine, u orijentiringu se takmičari kreću po nepoznatom terenu (stazi), a da bi to mogli, koriste se pomoćnim rekvizitima: specijalnom kartom tog terena i kompasom. Iz toga proističe i osnovni zadatak u orijentiringu. Takmičari se dakle, uz pomoć karte i kompasa, kreću nepoznatim terenom, a njihova zadata staza i kontrolne tačke koje na terenu treba da pronađu, ucrtane su na karti. U svakom trenutku takmičar(ka) moraju znati gde se nalaze, i naravno na osnovu svog znanja i iskustva u čitanju karte…

20 – 25Tadija Dimitrijević     Visokogorstvo: zimsko penjanje Jaloveca

Trinaestorica planinara iz osam društava iz Srbije u zimskim uslovima osvojilo vrh Jalovec (2.645 m) u Julijskim alpima (Slovenija)… Kada smo se u petak, 16. marta, već u 12 sati, nas trinaestorica okupili u Skerlićevoj ulici u Beogradu i krenuli put Slovenije, po adrenalinu koji je izbijao iz svakog pokreta, šale, opaske i komentara moglo se zaključiti da će narednog dana biti osvojen još jedan vrh Julijskih alpa u zimskim uslovima! Sudeći po odlučnosti, volji i planinarskom zanosu pred ovaj uspon, planinari iz osam društava iz Srbije imalo je dobre razloge da se nada da će iskusni i mladi visokogorci, koje nosi snažna želja za penjanjem, osvojiti Jalovec (2.645 m).

26 – 29 Branislav Makljenović     Planinarenje: po valjevskim visovima

Valjevske planine su moja vječita inspiracija. Kad nisi siguran gdje će ti biti lijepo, uputi se na jednu od tih planina i ljepota je zagarantovana. Tako je i bilo. Poveo sam 18 planinara iz Pančeva. Mladi ljudi, željni opuštanja i hodanja, stazom kojom nisu išli. Preko Valjeva, starim putem prema Užicu, dokotrljasmo se u zaseok Podbukovi. Već na ibarskoj magistrali nedelja je najavila snijeg i hladnoću. Dan prije, subota se hvalila suncem. Ćudi prirode moraš poštovati. Kod domaćina Obradovića, popismo tople napitke uz dogovor o ručku, koji smo naručili za povratak sa staze. Silazimo do ušća Crne reke u Bukovsku. Huči voda po kamenju, skačući slapovima kroz bjeli pokrivač. Prelazimo drveni mostić, malo slikamo i okupljamo se na raskrsnici staza.

30 – 33Radojica Perović     Planinarenje: pohod na Slemen planinu

Slemen je pretežno krečnjačka planina koja zatvara istočnu stranu Sokobanjske kotline. Ova malo poznata planina ugnježdena je između Rtnja na severozapadu, Tupižnice na istoku, Device i Ozrena na jugu. Prostire se u pravcu sever – jug u dužini od 20 km, a po širini 10 km u pravcu istok – zapad. Geografske koordinate su: 43° 41’ 34” N ; 22° 02’ 58” E. Njen najviši vrh – Slemen, dostiže visinu od 1.099 metara, a osim njega, na planini se ističu i vrhovi: Krstatac (1.070 m), Mečji vrh (1.010 m) i Tumba (912 m). Od Sokobanje je udaljena oko 15 km. Na ideju da za članove PD „Žeželj” iz Kragujevca organizujem planinarski pohod na Slemen, došao sam krajem prošle godine, tokom razgovora sa načelnikom za akcije …

34 – 36Dragan Ilić     Planinarenje: avantura bez greške, Vrelo

Vlasenički planinari Svjetski dan voda tradicionalno obilježavaju pohodom na neki vodopad u okolini. Ove godine bio je to vodopad u selu Vrelu, na teritoriji opštine Šekovići (BiH)… Nekako smo, nakon velikih snjegova i zimskih planinarskih tura, jedva dočekali miris proljeća, nadošle vode i tek oživjele livade i voćnjake. Kod vlaseničkih planinara je postala tradicija da Svjetski dan voda obilježe obilaskom nekog od okolnih vodopada. Nikada nismo pogriješili kada smo za tu priliku izabrali vodopad u selu Vrelu, na teritoriji opštine Šekovići. Vrelo je jedno od većih i prilično naseljenih sela na ovom prostoru, a ime je dobilo po izvorištu rijeke, koja se nekoliko kilometara kasnije uliva u Drinjaču. U Vrelo je moguće doći autom, makadamskim putem, a planinarske staze dolaze iz tri pravca.

37 – 39Zoran Đorđević     Planinarenje: Homoljski maraton

Homoljski maraton je planinarska akcija osmišljena 2010. godine, kada je i održana prvi put. Maraton povezuje četiri vrha Homoljskih planina, nije takmičarski iako je dužina 35 km sa visinskom razlikom 3.600 m – 1.800 m uspona i isto toliko spusta. To je provera kondicije na startu sezone, pošto se održava poslednje nedelje marta. Za sada maraton ima vodiča ali u toku godine je u planu markacija posebnim oznakama i postavljanje kontrolora PK „Vukana” na kontrolnim tačkama za narednu godinu pošto učesnička knjižica i pečati vrhova i samog maratona već postoje. Polazna tačka je manastir Vitovnica (srednjovekovni manastir koji je po predanju podigao kralj Milutin krajem 13. veka), a ide se makadamskim putem kroz klisuru Skop i zatim uspinje na Golonsko polje i nastavlja šumskim putem ka Jelovoj bari i Fiku

40 – 43Mirjana Ćirić Stanković     Planinarenje: Vlaška planina

U Jugoistočnom delu Srbije, nedaleko od Pirota nalazi se mitska Vlaška planina. Pohodili su je razni osvajači, osvajali je razni tragači, a mi čistog srca i uma, predali joj se onako naivno… Kako to samo umeju pravi planinari i zaljubljenici u prirodu. Sunčan dan izmamio je pored naših osmeha i nas same da je posetimo i vidimo jednu gorsku lepoticu sa njenim šarenolikim krajem. Nas sedmoro, među kojima su bili Marko, Robert, Ivan, Aleksandar i moja malenkost nalazili smo se u kanjonu Jerme, gde bistra, planinska suza razdvaja greben na dve planinske lepotice – Vlašku i Greben planinu. Put nas je vodio dalje prema Zvonačkoj banji, ali smo se zaustavili kod metalnog mostića preko Jerme, koji vodi prema selu Trnski Odorovci. Penjali smo se u početku kolskim putem usečenim traktorima dželata Vlaških šuma.

44 – 47 Srđan Cenić     Mammut peak project Serbia – Trem

Za Mammut Peak Project čuo sam od prijatelja, koji mi je rekao da „Mammut” organizuje neku nagradnu igru na internetu. Nagradna igra je zapravo bila obeležavanje i proslava 150 godina postojanja jedne od renomiranih marki proizvođača planinarske opreme švajcarske kompanije, koja zasigurno stoji na vrhu lestvice. Proslava se sastojala u organizovanju projekta u kome će 150 timova iz 150 zemalja da osvaja neki od 150 vrhova širom planete. Uzeli su broj 150 simbolično, jer slave toliko godina postojanja. Kao nagradu, „Mammut” je davao svoju specijalno dizajniranu kolekciju opreme, hard shell jaknu, pantalone i ranac. Pored svega ovoga, slali su svog vodiča, koji je bio zadužen da vodi timove.

48 – 51 Moja planeta     Outdoor: Birdwatching? Zašto da ne!

Posmatranje ptica ili birdwatching veoma je popularan hobi, outdoor aktivnost, pa i takmičarska kategorija koja podrazumeva prepoznavanje ptica na osnovu njihovog promatranja ili, pak, njihovog karakterističnog peva. Zapadna Evropa i Amerika glavno su uporište „ptičara”, ali je i na našim prostorima sve više onih koji odlučuju da se upuste u uzbudljivu avanturu potrage za gospodarima neba. Ovo je hobi koji ima više prednosti i ama baš ni jednu jedinu manu. Glavni aduti ove aktivnosti jesu da će svaki poklonik provoditi vreme u prirodi, ostvarivati kontakte i razmenjivati iskustva sa sebi sličnima, te da će naučiti nešto novo o svetu oko sebe. Nije skup i ne zahteva posebne sposobnosti i veštine, a kako kažu „ptičari” – ispunjava osećajem smirenosti i saživljenosti sa prirodom.

52 – 53Wild Serbia     Promocija: Wild Serbia konkurs / eko list

Wild Serbia već četvrtu godinu za redom sprovodi organizaciju avanturističke manifestacije „Trka preživljavanja”. Nakon šumovitih Valjevskih planina, izazova ljubovijskog kraja i planinskih goleti Zlatibora, organizacija trke se seli u nove predele Srbije. Ciljevi manifestacije su promocija aktivnih i zdravih stilova života, kao i promocija des- tinacija i opština u Republici Srbiji u kojima je zastupljena očuvana i divlja priroda. Od ove godine, pozivamo sve zainteresovane turističke organizacije i lokalne samouprave da konkurišu sa prirodnim resursima na svojoj teritoriji za nastupajuću „Trku preživljavanja 2012.”

54 – 57 Milan Borić     Biciklizam: Sakule su centar sveta

Već nekoliko godina grupa beogradskih biciklista rekreativaca iz raznih udruženja ili klubova odlazi manje ili više organizovano na izlet do sela Sakule. Udruženje stočara „Stočar” tradicionalno organizuje manifestaciju pod na- zivom „Ovčarski dan”. Ono što je posebno zainteresovalo bicikliste da krenu na ovu manifestaciju je trka magaraca. Ali ne samo to već muzički program i nastup folklornih grupa, kao i izložba narodnih radinosti, obrada vune i tkanih ćilima. Pored toga stočari su izložili i razne vrste ovaca, krava, goniča stoke pulina i ostalih kera. Na tom svojevrsnom vašaru ima još dobošara, gajdaša i kandžijaša. A u isto vreme se odvija i takmičenje u spremanju čobanskog ovčijeg paprikaša.

58 – 59BK Novi Sad     Biciklizam: Salcano MTB Cup 2012.

Na Popovici, popularnom novosadskom izletištu, u organizaciji Biciklističkog kluba „Novi Sad” održana međunarodna trka 2. kategorije pod nazivom Salcano MTB Cup 2012. – Trofej Novog Sada. SALCANO MTB CUP SERIES 2012 održava se na dva kontinenta i u četiri države: Srbiji, Turskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Trka u Novom Sadu je treća po redu iz ove serije. Takmičenje se nalazi u međunarodnom (UCI) kalendaru i jedna je od finalnih kvalifikacionih trka za Olimpijske igre u Londonu 2012. Ovo je najjača međunarodna trka ikada održana u Srbiji pošto su pored takmičara iz Srbije učestvovali biciklisti iz još devet država (Turska, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Rumunija, Bugarska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija).

60 – 63Milan Stojaković     Propeler: U severnoj strani Trema

Jedan vikend, jedna naveza, dva smera… Kosmovac, selo čudnog imena i prelepog izgleda. Put do sela: rupa rupu stiže. Dva dana, jedna noć. Spavanje u šatoru, na platou iznad četinarske šume… Plan je bio da se u subotu ujutru dođe, smesti, i krene u izvidnicu severne stene, da se nađe dobar kuloar i izađe na sam greben Suve planine. I, tako je i bilo. Dobro, skoro. Odmah po postavljanju šatora, navikavanju naših čula na prirodu unaokolo, adaptaciju terena i doručka, uputili smo se prema šumi kako bi snimili teren i sve moguće uslove za sutrašnje penjanje. Sa minimalnom opremom na sebi uputili smo se ka šumi kuda je vodio put ka smeru. U šumi, mali početak naših problema. Propadanje u sneg nekih desetak santimetara nam je naoštrilo crte lica.

64 – 65GSS: GSS-ova vežba na Kopaoniku

Kopaonik – Međunarodna vežba spasavanja na Kopaoniku, održana od 30. 3. do 1. 4. 2012. godine, bilа je trećа i poslednjа vežbа u prvoj fаzi projektа sаrаdnje tri službe spasavanja: GSS Srbije, GSS Slovenije – GRZS Stаnicа Tržič i spаsioci iz BiH- GSS Stаnicа Mostаr, koji nažalost nisu bili u mogućnosti dа dođu u novom terminu.Tema ove vežbe je bila unаpređenje i usklаđivаnje spаsilаčkih tehnikа i procedurа. Ukupno je bilo 15 spasilaca koji su izveli ovu združenu vežbu u terminu od 30. 3. do 1. 4. nа Kopаoniku. Plаnirаno je dа se vežbа izvede iz tri delа: spаšаvаnje iz stene, spаšаvаnje zаtrpаnih skijаšа u lаvini i evаkuаcijа skijаšа sа žičаre.

66 – 69Moja planeta     Market: Savršene pantale za outdoor

Postoje razne vrste planinarskih pantalona – za specifične vremenske uslove, godišnja doba, namene… Bez obzira na to da li planinarite na 1.500 metara u letnjim uslovima ili na 7.000 metara, u zoni večitog leda, jedno im je zajedničko – štite nas od hladnoće i vlage. Budimo realni, šetnja na 1.500 m, „neznatno” je lakša od „tričavih” 7.000 m, pa su i specifične potrebe za zaštitom i izolacijim nešto skromnije. Možda upravo zbog toga, većina planinara tokom leta hoda u kratkim pantalonama od svih mogućih i nemogućih materijala. Ako se u obzir uzmu opekotine od sunca, žarenje kopriva i ogrebotine od kupine, a o razjarenim poskocima i da ne govorimo, postavlja se pitanje da li je to baš pametno?

70 – 72Ivana Kolarević     Ishrana: Hranite li se prirodno?

Uživanje u prirodi često se svodi na roštiljanje i ćebence na travi. Planinare bije glas da su pretežno slaninari. Vegeterijanci, vegani i makrobiotičari iako sve masovniji, još uvek su retke zverke u planini. A da li ste se sreli sa nekim ko jede samo sirovu hranu? Kad se povede razgovor o sirovoj hrani potrebno je najpre razjasniti da sirova ishrana nije isto što i vegeterijanska, a nije ni veganska. Neizbežno pitanje je: „A hleb, nije valjda da se ne jede ni hleb?” Najkraće rečeno, hraniti se sirovo znači ništa kuvano-ništa pečeno. To dalje širi lepezu pitanja pre svega na nevericu da se može živeti i preživeti bez kuvane hrane, bez hleba, bez mesa i suhomesnatog, bez mleka i mlečnih proiz- voda, bez čokolade i slatkiša…

73Vojislav Škrbić     Promocija: Letnji alpinistički tečaj

Planinarsko Alpinistički Klub „Kragujevac” organizuje letnji početnički alpinistički tečaj u Ovčar banji počev od 26. 5. 2012. do 2. 6. 2012. godine. Vođa tečaja i instruktor je Vojislav Škrbić Šeki iz Kragujevca – instruktor alpinizma i Gorski spasilac. U zavisnosti od broja polaznika organizator se obavezuje da obezbedi dovoljan broj pomoćnih instruktora i vođa naveza. Skup učesnika tečaja je 26. 5. 2012. godine u Ovčar banji u auto kampu. (Sopstveni prevoz do zbornog mesta). Mogućnost smeštaja je u auto kampu (u bungalovima ili sopstvenim šatorima), ili u privatnim pansionima u Ovčar Banji ili u planinarskom domu PD „Kablar” iz Čačka (cena smeštaja je oko 600 dinara po osobi). Hrana je iz ranca. Kotizacija za tečaj je 120 €, plaća se po dolasku

74 – 75Radenko Lazić     Ishrana u prirodi: Podbel

U rano proleće, ponekad i pre kalendarskog proleća (krajem februara), ne treba se iznenaditi ako vam pažnju skrenu pojedinačni zlatno žuti cvetovi na vrhu svake stabljike koja naraste do 20 cm visine. To je podbel ili konjsko kopito (Tussilago farfara). Stabljika, koja izraste iz višegodišnjeg vodoravnog rizoma, obrasla je zelenkastim ili ružičastim ljuskavim listićima i to je siguran znak da se radi o podbelu, jer listovi izrastu kasnije ili se oko cvetne stabljike tek naziru. Razvijeni listovi mogu se očekivati tek po završetku cvetanja. Okruglasto – srcasti i nejednako nazubljeni listovi (prečnika oko 20 cm) nalaze se na relativno dugoj peteljci oko cvetne stabljike koja sa rastom lista nestaje. Mlađi listovi odozgo deluju kožasto, a sa donje strane beličasto…

76 – 79Milijana Tomić     Putovanja: Zemlja osmeha, Tajland

Tropska ostrva i neke od najatraktivnijih plaža na svetu, pećine, šumske močvare, zalivi sa neverovatno bistrom vodom, ribarska sela, uzgajivači bisera, prirodni rezervati leptira, centri za meditiranje, jogu i masažu, hramovi i mnoštvo svetilišta, legendi i ljudi koji sa dubokom pobožnošću čuvaju tradiciju – sve je to Tajland. Planinska regija na severu sa maglovitim dolinama pravi je kontrast ravnicama centralnog i severoistočnog Tajlanda. Pejsaži su neverovatni – iz smaragdne vode se izdižu ogromne stene i neobično izvajane stenovite formacije prekrivene bujnom vegetacijom, šumovite planine se obrušavaju direktno u morske valove, a u mirnim zalivima talasi dube čitavi lavirint pećina. I pored svega toga, narod Tajlanda je materijalno siromašan.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *