• Пет. апр 19th, 2024

Moja planeta - magazin za aktivni život

„Plastično ostrvo” raste zabrinjavajućom brzinom

ByJovan Jarić

јун 5, 2018

Naučnici potcenili veličinu „velikog pacifičkog otpada”. Plutajuće „ostrvo” plastike i drugih otpadaka veće čak 16 puta…

Pre manje od godinu dana, naučna zajednica je smatrala da je površina „velikog pacifičkog ostrva otpada” otprilike veličine Francuske – oko 644 hiljade kvadratnih kilometara. Kao što je slučaj sa lošim vestima o plastičnom zagađenju, realnost je gora nego što su mogli da pretpostave. Masivna plutajuća aglomeracija plastičnih ostataka između Kalifornije i Havaja zapravo je veličine tri Francuske – više od 1,5 miliona kvadratnih kilometara.

Ove zabrinjavajuće brojke objavljene su u 22. marta u časopisu Scientific Reports, a rezultat su trogodišnje studije u kojoj su korišćene nove metode za određivanje veličine i sastava „Velikog pacifičkog otpada”.

Dok su stare procene veličine „ostrva” bile zasnovane na uzorcima prikupljenim sporadičnim spuštanjem mreža, Fondacija za čišćenje okeana, dijelom finansirana i od holandske Vlade, koristila je flotu od čak 18 brodova koji su istovremeno plovili centralnim delom „ostrva”, potežući specijalne mreže. Ali i to je pokrivalo samo jedan deo ovog plutajućeg groblja. Istraživači su shvatili da je pogled iz vazduha jedini način da dobiju punu sliku veličine koncentrisanog plastičnog otpada. Tako su pretvorili bivši vojni avion u istraživačku krstaricu i iskoristili ga da fotografišu celu regiju, te tako identifikuju i veće grupe plutajućeg smeća za koje ranije nisu ni znali.

Studija je trajala ukupno tri godine. Nakon pažljive analize snimaka, ali i vrste otpada koje su pokupili čamci, istraživači su došli do broja: procenjuju da se „plastično ostrvo” pokriva 1,6 miliona kvadratnih kilometara. U okviru toga, ima oko 80.000 tona plastike, što je masa četiri do 16 puta veća od prethodne procene.

Oko 46% ukupne mase predstavlja odbačena oprema za ribolov. Ostatak su trilioni komada plastičnih kesa koje su sprane s deponija i završile u moru.

Većina plastike koja se završi u okeanima nakon nekoliko godina pretvera se u „mikroplastiku” – izuzetno sitne delove, između 0,05 i 0,5 cm u prečniku. Studija pokazuje da ima 1,8 triliona (po angloskali: trilion je hiljadu biliona) plastičnih komada, ili 250 za svaku osobu na svetu. Od toga je 94% mikroplastika, tvrde istraživači.

Takođe su utvrdili da se gustina mikroplastika unutar grupacija značajno povećala – od 0,4 kilograma mikroplastike pronađenih u svakom kvadratnom kilometru sedamdesetih do 1,23 kg na kvadratnom kilometru u 2015. godini. Ova merenja „sugerišu da zagađenje okeanskog plastičnog materijala u (Velikoj pacifičkoj korpi za otpatke) eksponencijalno raste”, naglasili su istraživači u svom izveštaju.

To ima smisla, s obzirom da globalna proizvodnja plastike nastavlja da raste:

U međuvremenu, vrlo malo plastike se reciklira:

Istraživačka ekspedicija koju je vodila holandska kompanija donela je brdo uzoraka od plastike i sve ih je prebrojala. (The Ocean Cleanup)

Većina plastike je grupisana u jednoj oblasti unutar „ostrva” koja od otpada formiraju vodene struje. (The Ocean Cleanup)

One thought on “„Plastično ostrvo” raste zabrinjavajućom brzinom”
  1. Vlade svih zemalja, pocevsi od Amerike – trebalo bi na lomaccu.

    Nasa pak – nazovi Drzava, ne radi, aman bas – nista po pitanju svih vrsta otpada – industrijskog, komunalnog, opasnog, medicinskog…..Dabogda svi pocrkali.
    Obican narod je najmanje kriv jer je nedovoljno obrazovan, neobavesten, dozorjentisan….
    Tesko nam ga!?
    Jojj, kako su mi sve vise u usima onog Indijanskog poglavice upucene tzv. Belom coveku.

Оставите одговор на Milena Babic Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *