• Чет. апр 25th, 2024

Moja planeta - magazin za aktivni život

Moja planeta 06 (03.2011.)

DOWNLOAD tango_red_go_next_116002
Sadržaj:

Propeler: Zimska škola visokogorstva
Snowboarding: Daska vs. skija
Caving: Vražiji firovi u Crnoj gori
Tema broja: Aconcagua 2011., Extreme Summit Team


02 – 03  
   Vama turs / reč urednika

Nakon duge i sumorne zime, u naše krajeve dolazi proleće. Svi oni koji su u proteklom periodu bili malo lenji, počinju da se pripremaju za outdoor aktivnosti. Međutim, vrhovi planina će još neko vreme ostati beli, što znači da još uvek možete da nadoknadite sve ono što ste propustili. Skijanje, snowboarding, zimski trekking… Planina još uvek može da vas iznenadi i novim snegom. Kako će visoke planine će još dugo ostati bele, možda je pravo vreme da isplanirate neku zimsku aktivnost usred proleća. Na sajtu www.mojaplaneta.net vas ponovo očekuju neke ažurirane stranice…

04 – 09 – Dragan Jaćimović     Akcija: Aconcagua

U pored nemogućih uslova, zahvaljujući odlučnosti vođe ekspedicije i požrtvovanju više članova ekipe, devet planinara osvojilo je najviši vrh Amerike…U spon na najviši vrh Južne Amerike „Aconcagua 2011”, organizovao je „Extreme Summit Team”, pod pokroviteljstvom Planinarskog saveza Srbije. Ekipa iz regiona, pojačana sa tri Poljaka, pod budnim oko vođe ekspedicije Dragana Jaćimovića popela je vrh visok 6.962 m. Evo dnevnika ekspedicije… 30. januar 2011. Prva normalna noć u horizontali. Dva puta po 14 sati sedenja, truckanja, stjuardesa koje te uvek probudi baš kad zaspiš, od nas su napravili pregažene kokoške. Ali ono što je čudno u svemu, kada smo stigli u Mendozu, svi su se dali u neko zujanje po gradu, uzbuđeni…
10 – 13Milijana Tomić     Putovanja: Highlanderisanje, Edinburg

Iako je podignut na sedam brežuljaka, kao Rim, zovu ga „severnom Atinom”. Ova zapetaljancija sa identitetom dolazi od sličnosti sa Atinom. Naime, nad Edinburgom se nadvija senka brega sa Edinburškom tvrđavom na vrhu. Tu su se okupljale glavešine i odlučivale o važnim pitanjima Škotske. Ako se uzme u obzir da su tu počinjali ratovi i dešavale se razne intrige, jasna je analogija sa grčkim bogovima i gospodarima života i smrti… ISTORIZACIJA. Pretpostavlja se da je grad dobio ime po kralju Edvinu I, te da se prvobitno nazivao Edvinsburg (Edvinova tvrđava). U 15. veku postao je najmnogoljudniji grad u Škotskoj – neka vrsta srednjovekovnog Menhetna, pa su stanovnici umesto u horizontalnom pravcu počeli da se šire uvis…

14 – 17 Aleksandar Damjanović     Avantura: Gambija
Zamislite neobičnu državu koja se pruža usko duž jedne velike reke i vijuga kao zmija prateći rečne okuke i meandre. Takva je Gambija, najmanja država kontinentalne Afrike. Najveća širina te države je kod ušća istoimene reke u Atlantski okean i tu iznosi pedesetak kilometara. U unutrašnjosti se ta širina smanjuje na samo tridesetak kilometara. Dužina države Gambije je oko 350 km. Zauzima površinu od samo desetak hiljada kvadratnih kilometara, a ima oko milion i po stanovnika. Nalazi se na krajnjem zapadnom delu Afričkog kontinenta. U Gambiju se može otići avionom, najbolje iz Londona, za pet do šest sati leta, a kopnom ili morem najlakše se stiže iz susednog Senegala…

18 – 20     Outdoor: Sasvim spremni za nove pohode

Svi oni koji su tokom dugih zimskih meseci zabušavali, s prvim prolećnim danima susrešće se sa standardnim problemima svake outdoor aktivnosti: žuljevi, bolovi u nogama, zadihanost, nedostatak kondicije… Iako su neki vredno vežbali tokom zime i pržili energiju (masti) u teretani ili u šetnji, sada ste ponovo pred uzbrdicom na koju niste navikli… OTERAJTE ŽULJEVE. Dešava se da vaše stare, razgažene cipele, posle nekoliko meseci „odmora” počnu da pokazuju sopstvenu volju. Cipele koje su se odavno oblikovale po vašoj nozi, sada su krute, tvrde i imaju čudne izbočine gde ih nikada nije bilo… Baš tu nastaju žuljevi…

21 – 23     Planinarenje: Krtova družina, Strahinjščica

Vrla „paraplaninarska nakupina“ Poždrljivi planinarski krti okomla se na Strahinjščicu (Republika Hrvatska). Evo kako su se 19. 2. 2011. godine hrabri i šaljivi krti nosili sa planinom… U jutro kad je otvorio oči, te male slijepe oči, odmah je vidio da se sprema „Strah i Njiščica“ na njegovom novom putu. Kako bi prošao kroz tu „Strah i Njiščicu“ koja stoji na njegovom putu Ata Krt je pozvao svoju staru Prstenov… ovaj, Krtovu družinu koja je poznata još od starih drevnih dinosaurskih dana. Da krenuli su, kao i svaki put… s puno volje, s nekim čudnim osjećajem u trbuhu (neki to zovu i mučnina, ali nisu bili sigurni što je to) na dugi, dugi put…

24 – 27Jovan Jarić     Snowboarding: Daska vs skija

Kada gledate snowboardere kako lete po snežnoj stazi i izvode sve moguće i nemoguće skokove, čini se da nema ništa jednostavnije od toga. Međutim, iza svakog spusta stoje godine treninga, penjanja uz brdo i spuštanja niz planinu. Evo priče snowboardera…R azgovarali smo sa Irmom Puškarević, fotografom iz Novog Sada i Branislavom Mirosavljevim, preduzetnikom iz Kule, o njihovim snowboard aktivnostima. Toliko su nas zaintrigirali pričom o ovim veštinama da smo iz istih stopa bili spremni da upadnemo u prvu prodavnicu sportske opreme i pazarimo dasku. Zašto snowboard, a ne skijanje? Da li ste probali i jedno i drugo?

28 – 31Željko Madžgalj     Spelologija: Podzemna dvorana kao fudbalski stadion

Pećina nad Vražijim firovima (Đalovića pećina) najveća je pećina u Crnoj Gori, a njene prirodne vrijednosti se mogu mjeriti sa najljepšim pećinama u Evropi i svijetu. Potencijal pećine za nova istraživanja, i nakon 23 godine od prvih proučavanja, izuzetno je veliki. Speleološki odsjek Planinarskog saveza Beograda u saradnji sa Geozavodom iz Beograda započeo je početkom jula 1987. godine prva istraživanja ove pećine. U narednih nekoliko godina istraženo je i topografski snimljeno 10.550 metara pećinskih kanala. U posljednjih šest godina nova istraživanja pećine su radili češki spele-olozi u saradnji sa Planinarsko-speleološkim klubom AKOVO iz Bijelog Polja…

32 – 33 Đorđe Vdović     Ljudi: Noćna ski trka GSS-a

Na stazi „Malo jezero” na Kopaoniku, 5. marta uspešno je održana tradicionalna regionalna noćna ski trka Gorske službe spasavanja Srbije. Na ski stazi vrlo dobro opremljenoj tehnikom, ljudstvom i uz puno dobre volje prijatelja iz Javnog preduzeća „Skijališta Srbije”, okupilo se 60 takmičara iz Srbije, 15 iz Slovenije i Rumunije, dok je više od 250 prijatelja trke pratilo događaj. Više od deceniju duga tradicija takmičenja, u organizaciji Gorske službe spasavanja, promoviše bezbednost i neophodna pravila ponašanja na ski stazama i u ski centrima u regionu, ali ujedno i popularizuje sportske vrednosti i druženje mladih iz regiona…

34 – 37Igor Todoroski     Ljudi: Matka – poslednji uspon

U nedelju 13. februara, u 10,05, sedamdesetak planinara, prijatelja Dimeta Bocevskog krenuli su na memorijalni marš do mesta nesreće da polože sveže cveće i odaju počast tragično poginulom drugu i planinaru, koji je izgubio život pri padu sa stene u kanjonu reke Matke. U koloni sam bio i ja sa nekoliko drugova. Mi smo sa Dimetom, sedam dana ranije, 6. februara, nažalost poslednji put hodali. Polako se krećemo naviše. Kolona je bila duga i tiha. Svako od nas, još uvek sa nevericom u Dimetovu smrt, koračamo naviše i želimo da dođemo tamo gde je nas nekolicina bila i tog kobnog 6. februara. Idemo do Crkve svete nedelje, koja se nalazi na stenovitim padinama Matke…

38 – 41 Nikola Radojević     Propeler: Zimska škola visokogorstva

Školu je osnovao i osmislio doajen alpinizma u Srbiji Zvonimir Zvone Blažina, a organizuje se pod pokroviteljstvom Planinarskog saveza Beograda u organizaciji PSD „Železničar” Beograd…Z apitajmo se da li smo dovoljno svesni opasnosti koje nas očekuju u planinama leti, a naročito zimi, u višim i nepristupačnijim vrletima. Ceo koncept boravka u planini trebao bi da bude osmišljen tako da uživamo u prirodnim lepotama, zdravom sportskom životu i energiji prostora na kojima boravimo. Svi mi, ljubitelji ovog sporta tragamo za turama na kojima ćemo doživeti mnoge lepe i atraktivne trenutke…

42 – 43     Market: Otkrijte savršeni drugi sloj

Danas, u eri poliestera, zaista više nema razloga da se izmotavate u štrikanim džemperima od čiste runske vune. Iako su naše majke i dalje zabrinute za naše bubrege, treba ih razuveriti. Postoje materijali koji nam ih mogu sačuvati…V erujem da su prirodni materijali, poput pamuka, prevaziđeni još negde sredinom osamdesetih godina prošlog veka. Dok smo, kao sva poslušna deca, nosili štrikane džempere, negde u vreme Zimske olimpijade u Sarajevu, materijali iz porodice goretexa ušli su u masovnu proizvodnju i postali dostupni širokom krugu potrošača. Kod nas su došli nešto kasnije, a u proteklih deset godina zaista nema razloga da planinari i dalje budu poslušna deca. Ovaj put nećemo pisati o aktivnom vešu…

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *